Socijalna tranzicija podrazumeva proces prihvatanja, predstavljanja drugima i življenja svog rodnog identiteta u svom društvenom okruženju. Tokom procesa socijalne tranzicije mi se autujemo sebi i drugim ljudima.
Socijalna tranzicija za svaku transrodnu osobu predstavlja veliki izazov i sam tok socijalne tranzicije je vrlo autentičan i individualan. Ona podrazumeva početak ispoljavanja i življenja istinskog rodnog identiteta i rodnog izražavaja koristeći odgovarajuće rodne zamenice i novo ime.
Autovanje
Autovanje (eng. coming out) je termin koji se opisuje proces otkrivanje sopstvenog rodnog identiteta ili seksualne orijentacije drugoj osobi ili grupi. Kada je reč o trans osobama i njihovog rodnog identiteta, autovanje može imati dva različita značenja:
- za osobu koja nije započela svoju tranziciju, autovanje može značiti otkrivanje ili izjašnjavanje po pitanju svog rodnog identiteta koji se ne poklapa sa polom koji joj je pripisan po rođenju;
- za osobu koje je započela ili završila medicinsku tranziciju autovanje može značiti otkrivanje činjenice da je započela ili završila medicinsku tranziciju.
Pored toga, transrodna osoba može pre ili tokom tranzicije otkriti ili izjasniti drugačiju seksualnu orijentaciju (pa i da je aseksualna) od one koju je okolina predpostavila. Čak i ako se outovanje vezano za seksualnu orijentaciju i za rodni identitet blisko ili uporedo dešavaju, seksualna orijentacija nije povezana sa rodnim identitetom – transrodne osobe jednako mogu biti i gej, lezbejke, biseksualne, queer itd. kao i strejt.
Rodni identitet
Rodni identitet predstavlja unutrašnji osećaj kojim osoba sebe rodno doživljava. Individualni osećaj rodnog identiteta nije uslovljen polom pripisanim na rođenju. Rodni identitet može biti feminin, maskulin, kombinacija ta dva ili ni jedno od ta dva, odnosno rodni identitet ne proizilazi nužno iz pripisanog pola.
Rodno izražavanje
Rodno izražavanje podrazumeva upotrebu određenh rodnih zamenica kao i usvajanje čitavog skupa karakteristika koje obuhvataju način odevanja, gestikulaciju, manire, izgled osobe kao i interesovanja povezana sa rodom u određenoj kulturi, a posebno sa kategorijama ženstvenosti i muškosti. Rodno izražavanje se najčešće oslanja na rodne stereotipe i povezano je sa rodnim ulogama koje su definisane na osnovu društvenih normi.
Rodno izražavanje odnosno ekspresija ipak mogu odstupati od stereotipa i uloga, odnosno biti nekomformirajući. To znači da svaka osoba, bila trans ili cis, bez obzira na seksualnu orijentaciju i rodni identitet može imati maskulini, femini ili neutralni rodni izražaj.